REGION

SARAJEVO - Sjednica Predstavničkog doma FBiH iako je zakazana za danas u 10 sati, nakon sastanka klubova stranaka odgođena je.

Novinarima je ovu vijest potvrdio Dženan Đonlagić, šef Kluba poslanika DF. Podsjetimo Klub HDZ -HNS tražio je odgodu sjednice i da se sastanu vrhovi stranaka koje čine vladajuću koaliciju u FBiH. HDZ je to zatražio zbog ponovnog preglašavanja Hrvata.

BANJALUKA- Prekjuče je istekao zvanični rok za aranažmanom BiH sa MMF-om.

Presjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i premijer FBiH Fadil Novalić nisu potpisali pismo namjere, niti iskoristili priliku da to učine prije isteka roka.

Iako je zvanični rok za MMF istekao još u ponedjeljak, postojale su dvije mogućnosti kroz produžetak roka za predaju pisma namjere. Premijerka kaže da je pismo namjere moglo biti dostavljeno u srijedu do 18 časova i tada bi postojala mogućnost da to pismo bude razmatrano 27 jula, prenosi rtrs.rs.

Druga opcija je bila da potpisano pismo namjere na zvaničnu adresu bude dostavljeno u četvrtak i da ga odobre 29 jula. Nijedan od ovih rokova nije ispoštovan.

Novu šansu BiH imaće tek u septembru. Ako i tada Zvizdić i Novalić budu ucjenama blokirali ovaj proces - premijerka Cvijanović upozorava da će BiH ispočetka biti podvrgnuta analizi MMF, razgovorima i pregovorima.

U Savjetu ministara nisu zabrinuti što novac MMF-a neće doći u njihove kase. Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda kaže da će posljedice osjetiti entitetski budžeti, a ne budžet BiH.

Predsjednica Vlade Republike Srpske naglasila je da budžet BiH nikada ne može da bude ugrožen jer on ima zagarantovanu prihodovanu stranu. - I ne moraju da se bore za sredstva. Oni vode računa samo o trošenju novca, utolikom je to komplikovanija situacija za entitet. Savjet ministara je pošteđen takvih briga. To je naša realnost - dodala je Cvijanovićeva.

Premijerka ne krije da će oba entiteta osjetiti posljedice. Ali poručuje da neće biti kolapsa u Srspkoj, kako su neki prognozirali. Pola iznosa od 50 miliona KM koliko je Srpska trebala da dobije od MMF - već je obezbijeđeno. - Mi smo polovinu tog novca obezbijedili iz drugih prihoda, a to nisu zaduživanja i drugi polovinu ćemo obezbijediti na sličan način. Očekujemo da će stvari ići redovno, jer mi izvršavamo sve obaveze. Poljoprivrednicima smo isplatili tri miliona maraka, a ići ćemo i sa dodatnih pet miliona naredne sedmice. Penzije i plate se redovno isplaćuju - rekla je premijerka. Nema MMF-a, ali ni 125 miliona dolara od klirinškog duga. Ruska Federacija ranije je predlagala da budžetima entiteta isplati čitav klirinški dug, čime bi Srpska dobila trećinu.

Premijerka ističe da je Srpska bila zadovoljna ruskom formulom. Ministarstvo finansija BiH pisanim putem odbilo je ovaj prijedlog. Prema njihovoj formuli, klirinški dug od 125 miliona dolara trebao bi biti podijeljen - 10 odsto institucijama BiH, 58 odsto FBiH, 29 odsto Republici Srpskoj i 3 procenta Distriktu Brčko. - Mi smo dogovorili onako kako treba dogovoriti u skladu sa zakonom i čekamo izjašnjenje ruskog ministarstva o samoj implementaciji tog dogovora - kaže ministar finansija i trezora BiH.

Savjet ministara pozvao se na zakon koji je nametnuo visoki predstavnik, kaže premijerka Cvijanović. Iako bi Srpska dobila manje novca, svjesna situacije i poštujući volju Rusije da jedino BiH isplati gotovinu, prihvatila je i takvu formulu raspodjele. Međutim, uslovljavanja i kočenje procesa opet dolaze sa sarajevske adrese, kaže Cvijanovićeva, a prenosi rtrs.rs.

Realnost BiH je da nije finansijski stabilna i da se na novi odgovor iz Moskve čeka dva mjeseca, čini se samo zbog čistog politikanstva političara BiH. Isplatom klirinškog duga institucije BiH trebalo bi da dobiju oko 22 miliona KM, FBiH 128 miliona, Republika Srpska 65 miliona KM i distrikt Brčko oko šest miliona maraka.

Na osnovu statistike koju je uradio Dejvid Kilkulen, ispada da je Srbija (SR Јugoslavija) daleko opasnija za NATO od terorista Al Kaide, ID, Al Nusre i svih terorističkih organizacija zajedno, kao i drugih, po njima "nepodobnih" režima, a kako kažu, zbog "demokratije i vladavine prava".

"Vazdušna kampanja je suviše ograničena. Kampanja protiv ID je jedna stvar, a uništavanje njegove sposobnosti da funkcioniše kao država je sasvim druga. Radi poređenja, tokom intervencije 78 dana na Kosovu 1999. godine, NATO je imao 19.484 vazdušna naleta, u prosjeku 250 dnevno. Tokom vazdušne kampanje u Libiji 2011. godine bilo je 9.700 udara za 215 dana, odnosno 45 po danu. U Avganistanu je bilo 6.500 naleta, odnosno otprilike 83 naleta dnevno. Za razliku od toga, u devet mjeseci vazdušne kampanje SAD su imale 2.796 naleta, nešto više od 10 dnevno u Iraku i Siriji zajedno.", navodi Kilkulen u svom izvještaju.

Kako Kilkulen navodi, ratna strategija je da se neutrališe ID u Iraku, a kako bi se stvorio "mir", a u Siriji da se zaustavi rat sukobljenih strana, dok je za razliku od njih, agresija na SR Јugoslaviju bila ta, da se stvori dovoljno štete Vojsci SR Јugoslavije kako bi bila prisiljena na prekid vatre.

Stoga "partnerima" iz NATO-a, kako ih danas nazivaju, bilo je potrebno 19,.84 vazdušna naleta kako bi "prisilili" Vojsku SR Јugoslavije na "prekid vatre", više nego na Libiju, Irak, Siriju i Avganistan zajedno!
Dejvid Kilkulen je bivši australijski oficir koji je bio savjetnik generala Dejvida Petreusa u 2007. i 2008. godini, a kada mu je bio i savjetnik za vođenje rata u Iraku.

Od 2005. do 2006. godine, bio je glavni strateg u Kancelariji koordinatora za protivterorističke akcije u američkom Stejt departmentu.
Takođe, bio je savetnik britanske i australijske vlade, kao i savjetnik u NATO-u.

U Hašanima, rodnom mjestu književnika Branka Ćopića u opštini Krupa na Uni, u subotu je održana 8. Književna kolonija "Rijeka misli" gdje je učestvovalo 15 pisaca iz Prijedora, Dervente, Banjaluke, Bosanske Krupe i Novog Grada. Izvršni direktor teatra Scena iz Novog Grada i jedan od idejnih tvoraca književne kolonije Srećko Marčeta rekao je da je cilj ove manifestacije okupljanje nedovoljno afirmisanih pisaca. "Svake godine okupljamo se u spomen-školi koju je pohađao Branko Ćopić što je za učesnike svojevrsno sveto mjesto koje sjeća na njega", rekao je Marčeta. Anela Sejarić-Vujinović prvi put je učestvovala u radu kolonije i nada se da će biti u Hašanima i ubuduće na ovakvim skupovima.

Planinarska ekspedicija iz Republike Srpske popela se najviši vrh Evrope Elbrus, visok 5.642 metra, i tamo postavila zastavu Srpske, saopšteno je iz planinarsko-alpinističkog kluba /PAK/ "Samit". Na najviši vrh starog kontinenta popeli su se Miroslav Trivić, Dijana Vrhovac i Milica Bogdanović iz banjalučkog PAK "Samit", Igor Milošev iz Planinarskog društva "Patrija" Gradiška, Draško Zgodić iz Planinarskog društva "Klekovača" iz Prijedora, kao i Joka Bogojević iz Beograda. Vodič u PAK "Samitu" Miroslav Trivić je rekao da uspon bio zahtjevan i naporan. "Popeli smo se na vrh za četiri dana, što je bilo mnogo brže od našeg plana. Vrijeme nas je poslužilo, pa smo aklimatizacione uspone za prilagođavanje visini odradili bez problema. Svi članovi ekspedicije su se popeli na Elbrus, dok su djevojke imale manje poteškoće, kao što su glavobolje, mučnine, otežano disanje zbog manjka kiseonika i trpjele su hladnoću usljed dehidracije. Ali, hrabro i snažno su izgurale do kraja", istakao je Trivić. Ekspedicija iz Republike Srpske je zajedno sa sedmočlanom ekipom iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije bila smještena u kampu Garabasi na 3.700 metara nadmorske visine, a posljednja dva dana uspona na Pruitu, gdje je visina bila 4.100 metara. Elbrus je najhladnija planina Evrope gdje se temperatura vazduha spušta i do 40 stepeni ispod nule. Sastavni je dio Kavkaza, jednog od najvećih planinskih lanaca svijeta. Nalazi se na jugu evropskog dijela Rusije, u blizini granice sa Gruzijom.

Izvor: Nezavisne