foto ilustracija
Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra. To je dan na koji se prisjećamo davnog 31.10.1924.godine kada su se u Milanu sastali predstavnici svjetskih štednih institucija, u nadi da će pronaći izlaz iz krize koja je nastala kao posljedica Prvog svjetskog rata.
Na tom skupu 1924.godine istaknuta je važnost štednje za razvoj čovječanstva i važnost borbe protiv svakog oblika rasipništva.
Ukupna štednja istaknuta je kao dokaz zrelosti jedne privrede i njenih stanovnika. Istaknuta je i važnost finansijske edukacije u školama, te pokrenute razne inicijative u suradnji s obrazovnim institucijama.
Ovaj dan se danas obilježava širom svijeta, a najčešće na način da kreditne institucije daruju štedne kasice, nagrađuju najvjernije štediše, doniraju određena sredstva u dobrotvorne svrhe ili otvaraju svoja vrata najmlađima koji imaju priliku da posjete banke i saznaju nešto o njihovom poslovanju.
Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake države preko kog se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom pogledu do dan danas nije ništa promijenilo.
Predstavnici zemalja okupljeni u Milanu 1924. godine htjeli su svjetskoj javnosti ukazati na važnost štednje i njenu važnost kako za privredu, tako i za pojedinca.
Ideja Svjetskog dana štednje nije rođena ni iz čega. Bilo je nekih obilježavanja gdje se promovisala ideja o štednji novca kako bi se stekao viši standard života i ojačala privreda.
Nakon Drugog svjetskog rata, Svjetski dan štednje nastavio se obilježavati i dostigao vrhunac svoje popularnosti u godinama između 1955. i 1970. To je praktično postala prava tradicija u nekim zemljama. U Austriji, na primjer, službena maskota štednje, tzv ,,Sretni štediša“ (“Sparefrox”).
