Zemlja je ovog ljeta imala najkraći dan u istoriji. Zašto?
Zbog kolebanja svoje ose, što znači da je izvršila jedno okretanje u djeliću sekunde manje od 24 časa. Tako je 29. jun bio 1,59 milisekundi kraći od svih ostalih dana.
Dani su sve kraći i kraći
Posljednjih decenija veća je vjerovatnoća da će Zemlja usporiti dajući neznatno duže dane. No u posljednjih nekoliko godina ta se tendencija preokrenula, a dani su sve kraći i kraći.
Nastavi li Zemlja ubrzavati, to bi moglo dovesti do prvog zahtjeva za oduzimanje sekunde od atomskog sata. Nije neuobičajeno da se naša planeta njiše. Okretanje koje doživljavamo kao noć i dan ne događa se uvijek tačno u skladu s njenom osom, linijom između sjevernog i južnog pola. To je zato što to nije precizna sfera.
Zemlja se okreće brže zbog Chandlerovog kolebanja
Profesor Leonid Zotov vjeruje da se Zemlja okreće brže zbog periodičnog kretanja koje se naziva Chandlerovo kolebanje.
Kolebanje je prvi put uočeno krajem 1880-ih, kada je astronom Seth Carlo Chandler primijetio da se polovi kolebaju u razdoblju od 14 mjeseci. Ovo kolebanje počelo je usporavati početkom 2000-ih, dostgavši istorijske minimume od 2017. godine, da bi između 2017. i 2020. nestalo.