Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Rođenje Presvete Bogorodice - Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavjetnih praznika.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima i Ane rođena Sveta Djeva Marija.
Kada je o običajima riječ, jesenje svadbe često su počinjale od Male Gospojine, a vjeruje se da je dobro na ovaj praznik vjeriti se ili sklopiti brak jer će to mladencima donijeti sreću.
U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vrijeme kada se počinjalo jsa oranjem i sjetvom zimnih useva, a u to vreme priređivane su i razne stočarske svečanosti.
Ukoliko je na Malu Gospojinu vedro i bez oblaka, i ako se tokom većeg djela dana vidi sunce, vjeruje se da će jesen i zima biti blagi, bez mnogo hladnih dana.
Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ne treba raditi ništa od poslova koji se rade rukama.
Mala Gospojina je praznik koji se obilježava između dva velika posta – onog koji se okončava o Velikoj Gospojini (28. avgusta), i Božićnog posta koji počinje 28. novembra. S tim u vezi, praznik Mala Gospojina slavi se u svečanom ruhu i mrsno.
